Strip je imao burnu istoriju na ovdašnjim prostorima (koji su ’promenili’ nekoliko država). Od silnog poleta u periodu između dva rata preko posleratnih godina kada je žigosan kao proizvod imerijalističkog kapitalizma koji kvari Titove pionire i pionirke (pa je 1971. g. na kongresu kulturne akcije u Kragujevcu, uz roto-romane, razna zabavna i erotsko-pornografska izdanja, strip označen kao „šund“ i čak, u silnom poletu - spaljivan na lomači (!) te dodatno oporezovan posebnim zakonom iz 1972.g.) sve do novog poleta u 1980-im i kolapsa u deceniji raspada tadašnje Jugoslavije. Stripovi su bili jedan od bitnih elemenata u odrastanju mladih jer su hranili maštu i želju za avanturama od Divljeg zapada, preko debelih mora kojima krstare gusari do beskraja svemira prepunog čudesa i čudovišta. Jeftine sveske – cena je dugo bila 1 dinar – sa šarenim koricama, lošim otiskom, štampane na novinskom papiru, išle su iz ruke u ruku i odvodile dečake u druge svetove (devojčice su uglavnom prezirale stripove kao još jednu dečačku zaluđenost). Bezbrojne edicije donosile su mnoštvo uzbudljivih priča. I činilo se da taj izvor nikada neće presušiti. Ali, kako „sve što je lepo ima kraj“, vreme stripovskog raja na trafikama se završilo kada je propala država u kojoj su stripovi bujali. U ratnim i sankcijskim godinama odrastale su generacije koje gotovo da nisu ni znale za stripove. Novi klinci bili su zavedeni novim čudesima – pre svih kompjuterskim igricama. Onima koji su pamtili prošla vremena preostalo je da prelistavaju stara izdanja. Ponešto od tih stripova objavljivano je kasnije u luksuznim knjigama ali većina je i dalje u sveskama koje ozbiljno grize zub vremena. Zato je svako podsećanje na ta izgubljena blaga hvale vredno i treba biti pomenuto.
        Udruženje građana fanovi naučne fantastike SCI&FI iz Beograda, čiji su osnivači i pokretači Svetislav Filipović-Filip i Tihomir Jovanović, među brojnim knjigama i fanzinima koje publikuje, od 2024.g. objavljuje i almanah „Classic Comics – Science Fiction, Fantasy & Horror“,  koji je prava riznica za ’proverene’ stripoljupce jer delom reprintuje davno objavljene stripova kao i one koji ovde nisu štampani a u istorijama stripa su označeni kao važni za razvoj žanra. Svaki strip prati instruktivna beleška o autorima odnosno o samom stripu (što je posebno važno jer decenijama strip autori nisu bili navođeni u našim izdanjima). Tako ovaj almanah postaje važan pregled radova većinom američkih autora koji su, na polju žanrovskog stripa, stvarali u „Zlatnom dobu stripa“ (pre II svetskog rata), „Srebrnom“ (1950-te) i „Bronzanom“ (1960-te); njihovi stripovi su izlazili u novinama i popularnim magazinima (od američkih „Iri“ ili „Kripi“ do engleskog „2000 a.d.“) i karakteriše ih lakonski optimizam u tretiranju žanrovskih tema - u domenu naučne fantastike to je svetla budućnost, hrabro osvajanja svemira i borba sa vanzemaljcima; fantazi je kitnjasto-pompezan u slikanju sukoba Dobra i Zla dok je horor fokusiran na bizarno i zloslutno u svim vremenima. Čest je humorni odmak a eksplozivno finale - u formi „panč lajn“ završne rečenice-sličice koja potpuno menja dotadašnja čitaočeva očekivanja - podrazumeva se.
        Četvrti broj almanaha donosi radove 14 autora (Amerikanaca, Španaca, Italijana); neki od njih su klasici stripa (Al Vilijamson, Rafael Aura Leon, Berni Rajtson, Don Martin, Vil Ajzner, Vali Vud, Paolo Eleuteri Serpjeri) koji su se, redovno ili povremeno, okušavali u kratkim žanrovskim stripovima namenjenim magazinima ili u kompletnim albumima. Znatiželjni čitaoci mogu se tako ’sladiti’ epizodom iz ’istorijskog rukavca’ serijala o Betmenu koji se dešava za vreme Francuske buržoaske revolucije (kapetan Brus Vejn postaje maskirani osvetnik ’ćelavi miš’ a njegov neprijatelj je msje Harvi Dent, unakaženog lica); zavodljivi sjaj ’palp’ fantastike ’brane’ doživljaji ’čoveka od bronze’ Doka Sevidža, koji će, sa svojom družinom, sprečiti kradljivca misli u nameri da osvoji svet. Avantura Luisa Krendela - Čelične kandže podseća na britanske stripove iz 1960-ih a epizode „Rough Trooper“-a otkrivaju jednog od važnih junaka ’ratne naučne fantastike’ koji do nas nikad nije stigao. Konačno, urnebesne parodije karikaturiste Dona Martina otkrivaju veselije lice žanra.
        Rečju, „Classic Comics – Science Fiction, Fantasy & Horror 4“ je zlata vredna sentimentalna strip čitanka koja će obradovati svakog pravog ljubitelja 9. umetnosti. Pošto ovog izdanja nema u širokoj distribuciji najbolje je naručiti ga preko fejsbuk stranice izdavača Tihomira Jovanovića. Uživanje je zagarantovano!

            („Dnevnik“, 2026.)

0 komentara:

Постави коментар

top