Приказивање постова са ознаком Radovan Popović. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Radovan Popović. Прикажи све постове


            Osmi broj „Novog Stripera“ donosi, kako se to i očekuje od ovog izdanja, mnoštvo veselih, ciničnih, tužnih i mračnih priča u slikama afirmisanih i mladih alternativnih stvaralaca. Čitalac ima utisak da je urednik, Radovan Popović, iz sve snage želeo da na 40 strana predstavi što više uzbudljivih strip svetova ne bi li tako ponovo dokazao da kraj nas postoji neodoljivo bogatstvo koga smo nedovoljno svesni. Zbog toga sadržaj „Stripera“Danijela Savovića o Šagalovskim vizijama dve anđelice sa stripom u krilima. počinje od korica, illustracije-stripa
Neda Dokić je autorka koja se najčešće pojavljuje u ovoj svesci. Njene junake (Miša u epizodi „Miša“ i Lasta u epizodi „Lasta“, Serafina u proleće, kao i one bezimene) zatičemo u apsurdističkim dilemama iz kojih za te bizarne kreature nema zadovoljavjaućeg izlaza.
Saša Mihajlović autor je kaiša sa novim mukama „Glave noja“ i priču o tužnom Danielu, njegovom prijatelju Svetozaru koji iz mrtvih podiže pogrešne ljude i oživljenom cirkuskom aktobati kome brzo dosadi novo stanje.
            Mr. Stocca daje svoj doprinos varljivosti onoga što (ne) vidimo i ljubavi prema leptiru („Uspaljene misli“ u epizodi „Kurcšlus“).
            Parčence doživljaja Popoška i Cveća, ovog puta u bestežinskom stanju, delo je Wostoka i Grabowskog, za kojima sledi susret bubica sa famoznim zlom usisivača u izvođenju Tihomira Čolanovića.
            Srđan Đile Marković otkriće nam kako su u jednoj maloj, vrlo maloj zemlji njeni mali ljudi naučeni da budu samo mali a da je zamišljanje velikog vrlo opasno. Sa svoje strane Tromb će ovom razmišljanju priložiti puzle otkačenih „Đubretarije Pizdarije“ koje se završavaju – hapšenjem.
Ivana Filipović portretiše sudbinu sestara sklonih seksualno/životnim eksperimentima a koje stanuju u njenom komšiluku.
            „Agonizmi“ Živana Miloradovića zahvalan su povod za strip Miloša Krsmanovića – Krleta.
„Eden moment od eden običen den na eden zaeban policaec“ tema je stripa gosta iz Makedonije, Gorana Dačeva.
U storiji „Živela dečija anarhija“ A. Zograf otkriva prednosti sveta u kome žive deca i postavlja pitanje zašto klinci žude da odrastu?
            Ivan Grubanov majstorski pretače u strip žudnju za letenjem ili šetnjom sa dragom Luis nepokretnog Supermena.
            Razigranim crtežom i vrcavim dijalogom A. Opačić predstavlja doživljaje pužolikog Fossila i vukoliikog Swatcha.
            „Za doručak pavlaka, litar konjaka za ručak, posle posla zabava“ i tako u krug baulja junak Dejana Uzelca.
            Uz muke maratonca koga ganjaju vragolaste curice, kako to vidi Nataša, te „Otmicu babe“ Bodrože, „Gilipterove sinove“ Ane Matić, Dućine Indijance i tužnu devojku Veljka Pajka, kao uvid u radove „onih koji obećavaju“, zatvara „Striper 8“ ponudu kojoj se svakako treba vraćati (radi obnove gradiva).
(2001)

TOTALNO U STRIPU Radovan Popović, strip umetnik


Radovan Popović je jedan od najagilnijih ovdašnjih strip „aktivista“. On je strip autor, izdavač i urednik magazina „Striper“, promoter, organizator raznih manifestacija, strip susreta, izložbi, učesnik u strip dešavanjima, entuzijasta... Njegove „dobre vibracije“ su u svim pojavama oko i u domaćem alternativnom stripu

NEDELJNI DNEVNIK: Očigledna je Vaša neraskidiva vezanost za strip. Gde su koreni te fascinacije?

RADOVAN POPOVIĆ: Moje bavljenje stripom je zaista potpuno i sveobuhvatno. Interesuje me sve vezano za strip i sve u vezi stripa sam probao ili ako i nisam onda nameravam. Naravno, nije sve istog intenziteta, kvaliteta i kvantiteta ali jednostavno nisam ostao imun ni na jedan jedini element ili aspekt stripa i bavljanja stripom. Naravno strip je tu od početka, prva sećanja iz mog života mislim da su vezana pre za neke događaje opisane stripovima nego na stvarne događaje, jače su mi impresije iz fikcije nego stvarnog života, strip mi je još tada bio alternativa stvarnosti kojoj sam, kao uostalom i sad, češće pribegavao no realnom životu.
            Iako sam i sam uradio nekoliko stripova nikad sebe nisam doživljavao kao strip autora, to su više bile neke vežbe, interni eksperimenti, neke potrebe da sebi objasnim neke stvari. To vraćanje sebi i svojim organiskim potrebama se ponovo pojavilo u nekoliko navrata i najverovatnije neće nikad iščeznuti. Odatle je uostalom i krenula cela priča, nas nekoliko prijatelja smo danima posredstvom stripa uobličavali neke svoje interne priče, mešali smo se i menjali na raznim zadacima, tako da je iz tog perioda ostala pozamašna količina strip tabli koje nama i danas izgledaju zaista fenomenalno ali smo sasvim sigurni da nisu za objavljivanje. To je i tad moglo da funkcioniše na nivou autorskog izdanja, nešto što bi mi sami isproducirali, tako je uostalom i trebalo da bude, međutim, stvari su se razvijale u potpuno drugom smeru, mislim da niko nije verovao da možemo da napravimo časopis. Cela stvar se razvlačila, ja sam u  međuvremenu stupio u kontakt sa akterima nezavisne scene stripa u Srbiji, zaista sam otkinuo na to što sam video, plus sam otkrio da postoji gomila klinaca koja radi nešto za sebe, nešto što još niko nije video i jednostavno nisam mogao da prenebregnem tu činjenicu. Rešio sam da napravim časopis kakav bih ja voleo da čitam, bez ikakvih kompromisa i ustupaka. Posle godinu dana pojavio se prvi „Striper“ i ja sam zaista bio prijatno iznenađen, da ne kažem šokiran pozitivnim reakcijama. Sad, ili je to časopis, ili fanzin ili antologija, autorsko izdanje, ne znam, sve je to ovde relativno. Jednog dana kad se za to steknu uslovi i sistem distribucije profunkcioniše „Striper“ će tek tad početi da živi, ovo sad je sve samo zagrevanje, eksperimentisanje u ovim uslovima.

NEDELJNI DNEVNIK: Vaša aktivnost podrazumeva mnoštvo susreta, kako sa izdavačima tako i sa autorima i publikom. Kakva su iskustva u tim komunikacijama?

RADOVAN POPOVIĆ: Za poslednjih par godina kako se aktivno bavim stripom sarađivao sam sa nekoliko izdavača, kulturnih centara, izdavačkih kuća, svaki novi broj „Stripera“ je ostvaren u produkciji neke druge institucije, vrlo često potpuno različite od prethodne, nekad čak i oprečne. Uglavnom nisam pravio previše kompromisa i uspevao sam da u datim uslovima ostvarim ono što sam zamislio tj. da se eventualni producent ne meša previše u sam projekat. „Striper“ je takođe deo novoosnovane organizacije „Zadruga“ koja osim strip aktivista okuplja i aktere nezavisnog niskobudžetnog filma LOW-Fi Video projekat, nezavisnu kompjutersku demo scenu otelotvorenu u grupi CORROSION, zatim audio majstori OUR PICTURES... Trenutno smo na turneji po Srbiji gde nastupamo sa svojim programom, obišli smo Pančevo, Suboticu, Užice, Kragujevac, Beograd... i svugde smo naišli na neverovatan prijem, pokazalo se da u svakom gradu u Srbiji postoje ljudi zainteresovani za ovakva granična polja kulturnog delovanja. Projekti „Zadruge“ vezani za strip su nastavak putujuće izložbe „Novi autorski strip u Srbiji“, Web prezentacija srpske strip scene na adresi www.crsn.com/zadruga/striper kao i konkretna neposredna saradnja sa ostalim članicama organizacije.

NEDELJNI DNEVNIK: Koji su Vam planovi odnosno koje su akcije i projektni u fazi realizacije?

RADOVAN POPOVIĆ: Novi izdavač „Stripera“ i uopšte eventualni producent svih akcija je novootvorena knjižava „Beopolis“ u čijem radu i sam neposredno učestvujem. To će biti važan kulturni punkt u Beogradu i šire, mesto koje će se osim neposrednim izdavaštvom i produkcijom strip izdanja baviti i prodajom, distribucijom ne samo naših izdanja već svih izdanja vezanih za strip, zatim tu će se moći naći i fanzini, mala, niskotiražna izdanja kojih nema u slobodnoj prodaji. Cela priča već funkcioniše i hol Doma omladine je već postao sastajalište ljubitelja alternativne kulture, stripa, nezavisnog filma, muzike... Trenutno sarađujem i sa Centrom za savremenu umetnost u Beogradu i oni su se za sad pokazali kao zaista najozbiljniji u tom poslu iako se do sad nisu bavili stripom. Poslednja akcija je bila vrlo uspešna izložba „Kraj epizode“, u galeriji SULUJ, za čije potrebe je urađen i katalog-antologija kratkih stripova što je po mom mišljenju tehnički najuspelije izvedeno izdanje kod nas ikad, što se tiče stripova, naravno. Izložba nastavlja svoj put i uskoro će biti postavljana u Nišu, na proleće ide u Mađarsku... Sa Centrom za savremenu umetnost, Domom omladine Beograd, knjižarom „Beopolis“, „Zadrugom“, Švedskom ambasadom i još nekoliko velikih institucija se za početak leta planira prvi veliki internacionalni strip festival u Beogradu. Stvar je tek krenula ali je sasvim izvesno da će je biti, planira se velika izložba Švedskog, Slovenačkog i Srpskog stripa, gosti iz svih tih zemalja, zatim gosti iz Italije, akteri tamošnje nezavisne strip scene koje sam upoznao na EXPOCARTOON festivalu u Rimu gde sam bio gost organizaicije ALTERVOX koja je organizovala izložbu Balkanskog stripa. Očekuju se i gosti iz celog sveta koji bi u sopstvenoj režiji došli u Beograd, izgleda da ima baš dosta zainteresovanih, činjenica je da ono što se radi sa stripom ovde u Srbiji nije ostavilo ravnodušnim ljude u inostranstvu, bez obzira na sve. I uopšte sva izdanja, sadašnja i buduća će većim delom biti okrenuta inostranstvu, predstavljanju naših autora stranoj publici jer se zaista pokazalo da tamo postoji interesovanje za ono što se dešava ovde. U pripremi je jedno zaista i po svemu specijalno izdanje, radi se o novom broju „Mutanta“, internacionalnog paketića koji će osim stripa sadržati i CD sa muzikom iz filma koji je trenutno u pripremi, prvog domaćeg nezavisnog niskobudžetnog dugometražnog filma u kojem se učestvovale sve orgnaizacije i ljudi koje sam pomenuo. Sve informacije, dodatna objašnjenja možete dobiti na telefon 011 322 99 22 ili e-mailom na striper@eunet.yu

Razgovarao Ilija Bakić

(„Nedeljni dnevnik“, 2000)
top