(„Dnevnik“,
2021.)
(„Dnevnik“,
2021.)
Nastavljajući, u okviru biblioteke „Stari kontinent“, sa štampanjem relevatnih stripova nastalih u Evropi u drugoj polovini XX veka, agilna „Čarobna knjiga“ započela je integralno objavljivanja jednog od najpoznatijih i najznačajnijih vestern strip serijala – „Bluberi“ poteklog iz scenarističke mašte Žana-Mišela Šarlijea (1924-1989) i ispod pera Žana Žiroa (1938-2012). „Bluberi“ ili „Poručnik Bluberi“ smatra se „ultimativnim“ (čitaj, savršenim) vesternom koji od svoje pojave, 1963.g. na stranicama magazina „Pilot“, nije prevaziđen; mada se, od tada do danas, pojavilo nekoliko konkurenata koji bi mogli ugroziti ovu nezvaničnu titulu, „Bluberi“ je nesporno bio i jeste etalon po kome se razmeravaju dometi u stripovskom vestern žanru. Prvi tom sabranih Bluberijevih avantura, štampanih u punom koloru i sa tvrdim koricama, čine tri epizode, „Fort Navajo“, „Grmljavina na zapadu“ i „Usamljeni orao“. Ipak, reč je o jednoj velikoj priči koja se „rasprostrla“ na čak pet albuma i svedoči o Šarlijeovoj sklonosti prema obimnim (često u 3 i više epizoda) i složenim avanturama sa mnogo likova i brojnim podzapletima iz kojih Bluberi, uprkos nadmoćnim neprijateljima, pronalazi pravedni izlaz. Ova epska širina postaje jasnija kada se zna da je Šarlije o vesternu učio ponajviše iz filmova velikog Džona Forda. Prva priča o Bluberiju započinje prepoznatljivo: u malom gradiću na granici Arizone i Novog Meksika uparađeni poručnik silazi iz diližanse i ulazi u salun kako bi se osvežio dok se umorni konji zamenjuju odmornim. Unutra traje partija pokera između mladog stranca i nekoliko lokalnih momaka. Stranac više puta pobeđuje što izaziva sumnju da vara. Kako bi sprečio nevolje poručnik neuspešno pokušava da smiri strasti sve dok stranac preciznim pucnjima ne reši problem i otera nasrtljivce. Nadalje se ispostavlja da poručnik, koji je sin generala Šermana, odlazi na dužnost u Fort Navaho; s druge strane, na zgražanje mladog oficira, kockar, koji lakonski priznaje da vara i da je igru počeo lažnim dolarom, otkriva da i on ide na isto mesto jer je takođe pukovnik imena Majkl Bluberi! U nastavku priče diližansa stiže do spaljenog ranča gde, od domaćina na samrti, saznaje da su Indijanci oteli njegovog malog sina. Na pomolu je rat sa Apačima koji komandant tvrđavi želi da izbegne ali major Blaskom sve čini da se rat desi pa zato na prevaru zarobljava poglavice-pregovarače. Jedini način da se sukob zaustavi je da Bluberi samoinicijativno pronađe otetog dečaka i tako dokaže da Apači nisu napali doseljenike.
(„Dnevnik“, 2021.)
(„Dnevnik“, 2021.)
(„Dnevnik“,
2020.)
Nastavljajući
objavljivanje sabranih avantura Korta Maltezea, jednog od najslavnijih strip
(anti)heroja druge polovina XX veka, izdavačka kuća “Darkwood” štampala
je (u tvrdom povezu, punom koloru, na ćirilici) album “Korto u Sibiru”. "Tajno
dvorište zvano arkana" početni je naslov ovog stripa; objavljivan je u
nastavcima 1974-1975. g. u italijanskoj reviji "Linus" i prvi
je veliki rad (preko 100 tabli) nakon Pratove impozantne serije od 21
epizode Korta Maltezea po 20 stranica u samo tri godine (1970-1972) za
reviju "Pif". Ova priča započinje Kortovim lenčarenjem
34 decembra u Veneciji, gde vreme teče drugačije nego drugde (u ostatku
sveta je 1919.g.), što konstatuje u razgovorom sa Zlatoustom a onda se naprasno
nađe u Hong Kongu, gde prima blagoslov trijada, tajnog kineskog društva
nalik na mafiju. Probijajući se kroz uličnu gužvu Korto čuje kako dečaci
izvikuju naslove dnevnih novina "Završen rat u Evropi. Nastavlja se u
Sibiru". Dok se odmara na klupi Korto otkriva da sedi kraj
starog (ne)prijatelja Raspućina koji objašnjava da je ovo pravo vreme za
poslove - dok su boljševici na granici Mongolije, Japanci u Mandžuriji,
saveznici u Sibiru, toliko je prilika da se čovek obogati trgujući
oružjem i prevozeći najamnike; mornar konstatuje da je to "posao za lešinare".
Kasnije, Korta od napada nožem spasavaju "Crveni fenjeri",
tajno društvo kineskih devojaka koje ga angažuju da otme rusko carsko zlato
koje admiral Kolčak, u ime kontrarevolucinarne vlade, prevozi vozom u
blizini mongolske granice a za koje se zanimaju kineski gospodari rata,
mandžurijski razbojnici, saveznici i tajna društva. Prisutni Raspućin
takođe je zainteresovan i to, kako tvrdi, s pravom jer je Rus. Korto
odlazi u Šangaj, saznaje priču o oklopnom vozu koji krstari Sibirom
i prelepoj vojvotkinji Semionovoj u njemu, da bi se ubrzo i upoznao sa
njom a zatim sa zapovednikom 'divlje divizije' Semenovim. Oni napadaju
voz sa zlatom, otimaju ga, ali i gube jer svako na vozu radi za nekog drugog.
Zlato završava na dnu jezera a Korto, Raspućin i Šangaj Lili
padaju u ruke dijaboličnog Romana fon Ungern-Šternberga, barona koji
zapoveda Divizijom azijske konjice i ne odgovara nikome do sebi i svom ludilu
koje ga tera da kuje planove o osvajanju Evrope. Baronov poklič je "Napred...
U naše ludilo i našu slavu!" U finalu priče, Korto i Raspućin
izbegavaju propast voza sa trupama generala Čanga i Crnog zmaja;
slede faktografski izveštaji o daljoj sudbini junaka i romantično-gorki oproštaj
Korta i Šangaj Lili, okruženih leptirima. Svako odlazi za svojom
sudbinom u nove avanture.
(“Dnevnik”, 2020.)
Najnovija knjiga u
biblioteci „Stari kontinent 21“ agilne „Čarobne knjige“ prestavlja,
u punom koloru, prve četiri epizode proslavljenog strip serijala „U potrazi
za Pticom Vremena“ (originalno objavljivano od 1982.g. do 1985.g) francuskog
dvojca scenariste Serža le Tandra (1946) i crtača Režisa Loazela
(1951), koji se smatraju respektavilnim autorima, bezmalo živim klasicima stripa
svojoj zemlji. Pomenuti serijal na ovim prostorima štampan je tokom druge polovine
1980-tih u legendarnoj „Stripoteci“ pod naslovom „Ratnici sa Akbara“
i privukao je veliku pažnju stripoljubaca posebno onih naklonjenih fantastici.
Žanrovski se ovaj serijal može odrediti kao epska fantastika (mada poneki
kritičar insistira na terminu „herojska fantastika“) sa izraženim
humornim (humorističnim) elementima. U ovoj knjizi štampane epizode, „Ramorova
školjka“, „Hram zaborava“, „Rig“ i „Jaje tmine“, zaokružuju prvu
avanturu u ovom serijalu (kasnije će nastati još 6 albuma). Priča se dešava širom
čudesnog sveta nazvanog Akbar a početna intriga vezana je za predstojeće
oslobađanje iz zatvora (u obliku školjke) zlog boga Ramora koga su
sabraća bogovi zatvorili jer se pobunio protiv njih. Pošto su svi bogovi otišli
nekud, jedino je princeza-čarobnica Mara (dama u najboljim godinama),
koja je prevela knjigu magije, u stanju da Ramora zadrži u zatočeništvu.
Da bi uspela u svojoj nameri njoj, osim školjke, treba i Ptica Vremena,
koja može da zadrži vreme dok Mara izgovori potrebne čarolije. Za ostvarenje
tog sudbonosnog poduhvata potreban joj je odvažni vitez Bragon, njen
bivši ljubavnik, koji se svojevoljno penzionisao. Mara mu šalje svoju
ćerku Pelisu, devojku raskošnih oblina, za koju se sugeriše da je, možda,
Bragonova ćerka. Manje-više nevoljno Bragon sa Pelisom kreće
u opasnu misiju koju treba obaviti za samo osam dana. Dvojac će se tokom puta
uvećati za tajanstvenog Neznanca koji obožava Pelisu i za Bulrog,
bivšeg Bragonovog učenika i sadašnjeg neprijatelja. Misije nalaženja Školjke,
posete Hramu zaborava te gnezda Ptice Vremena vode družinu širom Akbara,
kroz ezotične predele i susrete sa svakovrsnim bićima, od pretećeg veseljaka Fola
od Dola preko Riga, ostarelog Bragonovog učitelja koji traži
način da časno pogine do besmrtnog Čuvara gnezda koga se i bogovi
plaše... Mada će se misija uspešno okončati i Akbar biti spašen, svaki
od protagonista moraće da plati veliku cenu pobede, od sakaćenja tela do
gubitka deteta.
(„Dnevnik“, 2020.)
(„Nedeljni
Dnevnik“ br.113, 1998.)
Copyright © 2009 I L I J A D A
Design by Design Disease and Vesna | Blogger Templates by Blog and Web