U SLUŽBI KRALJA ŽOHARA

"5et životnih doba La Bete Noire - doba 3reće: dužnost"
izdavač: Edicija "Drugi pogled" Zlatka Milenkovića, Novi Sad 2002.
Istorija doživljaja bića zvanog Bet stigla je do središnje epizode, sve idući od kraja ka početku, ne potpuno linearno već uz manje ili veće preskoke, ali u skladu sa osnovnom postavkom autorskog tandema Darko Macan-scenario/Milan Jovanović-crtež. Ovaj koncept i u novoj epizodi  funkcioniše sasvim zadovoljavajuće donoseći znatiželjnim čitaocima sledeće poglavlje priče držeći ih, istovremeno, u neizvesnosti šta je bilo pre, odnosno kako su se stvari toliko zapetljale da bi izgledale tako kako izgledaju.
            Elem, Bet vodi jednu od bezbroj agencija za spasavanje sveta (zašto će isti tako izvesno propasti za sada se ne zna) i ne bi se reklo da mu ide najbolje odnosno da je baš preterano zadovoljan (mada u tome ima iskustva jer je već, ranije, tako nešto - spasavanje - obavio, kako - videće se, možda, u novoj epizodi). Po ulasku u kancelariju-živu kuću imena Barbara (Preverova?), dobija poziv od kralja žohara koji ga obaveštava da je žoharski vezir Žorž našao dobrovoljca spremnog da uništi svet i to, ni manje ni više nego četvororukog Leonarda (inače Betovog kompanjona u agenciji, isfrustriranog zato što ga niko ne primećuje pa stoga voljnog da krene Herostratovim putem); kralj traži od Beta da to spreči (što mu žohari nikad neće zaboraviti). Spasilac rutinirano sagledava situaciju i deluje: telefonski se raspita gde je najbliži stub stabilnosti sveta i odlazi na naznačenu adresu gde nalazi izvesnu damu Tatjanu i sprečava atentat na nju ali strela ubija belu golubicu. Uto se pojavljuje  Penelopa-Uteha i obaveštava Beta da mora da ode u tajni grad, što on i čini (sama poseta ostaje nepoznata ali njene posledice su tema epizode "4etvrte") dok se Barbara obračunava sa Leonardom a Žorž beži (biće uhvaćen, ne zna se kako, ali i ponovo pobeći u epizodi "5etoj").
            Bet ima problema sa svojom memorijom u svim dosadašnjim nastavcima, ne seća prošlosti, onoga što je radio i uradio kao ni ljudi ili entiteta (jedan je Makkader, gumeni čovekoliki stvor na naduvavanje) sa kojima je drugovao i vojevao bitke. Time su objašnjeni-opravdani nedostajući delovi avantura i stvorena specifična "mestimično amnezijska atmosfera" vrlo pogodna za pripovedanje u epizodama-sveskama, posebno u slučaju kada je broj segmenata unapred zadat tako da je neizvesnost, barem po tom pitanju, isključena (a čega se u klasičnim stripovima u nastavcima autori nikako nisu hteli odreći jer im je ona dozvoljavalo da beskrajno odlažu kraj).
            I u ovoj svesci, na unutrašnjoj korici nalazimo i prilog iz književnosti; posle odlomaka iz "nepoznatih" dela Tomasa Mana i Džeka Londona na redu je (kvizi)narodna priča "Cigo i vrag" koja se može čitati kao literarna egzibicija autora i kao svojevrsni komentar strip priče. Ovakvo mešanje proze i priče u slikama, mada je dosta dugo poznato, još uvek je nedovoljno korišćeno te, dakle, i još uvek puno izazova za novatore. Serijal o Betu i na ovom nivou se pokazuje kao inovatini eksperiment koji zaslužuje pažnju ljubitelja 9. umetnosti.

0 komentara:

Постави коментар

top