ČETIRI VEKA ULICA I TRGOVA VRŠAČKIH

Zvanična istorija beleži velike i značajne događaje kakvi su ratovi, epidemije, prirodne katastrofe u životima naroda i država, odnosno naseljenih mesta, sela, varošica ili gradova. Nesporno je da ovakva dešavanja utiču na razvoj, opadanje pa i nestanak nekih naselja ali se samo njihovim pominjanjem čini nepravda prema svakodnevici ljudi čiji su životi proticali kako u ’smutnim’ tako i u ’mirnim’ vremenima. Otuda je otkrivanje istorije sa ’ljudskim likom’, mada vrlo teško, istovremeno važno za bolje upoznavanje prošlosti na temeljima koje se gradi sadašnjost (kao što će današne doba biti prošlost i temelj sa koga će rasti i razvijati se neka nova, buduća vremena). Traganja za prošlom svakodnevicom najčešće preduzimaju entuzijasti i zaljubljenici koji strpljivo grade mozaik minulih vremena naselja u kojima žive. Varoš pod kulom, Vršac, ima sreću (koje mnogi nisu svesni pa su spremni da je lako omalovažavaju) da njegovu istoriju istražuje pisac Dušan Belča, višestruko talentovan i nadasve uporan stvaralac. Decenijama unazad Belča o istoriji Vršca objavljuje članke po novinama odnosno štampa knjige kakve su „Blago pod vršačkom kulom, legende i priče o Vršcu“ ili „Mala istorija Vršca“. U čast 500 godina od prvog pominjanja Vršca (1494.g. u blagajničkom spisu dvora kralja Ladislava IV, pominje se kupovima vršačkog vina po ceni od 10,5 dukata za bure), Belča je započeo objavljivanje serije knjiga u kojima se štampa kapitalna dela iz lokalne istoriografije („Vršac u starini“ Feliksa Milekera, „Vršačke hronike“ raznih autora, „Vršačko bankarstvo“ A. Bobika) odnosno studije koje otkrivaju kako se nekada živelo („Panorame, panoptikumi, pokretne slike“). Posle duže pauze, Belča je, na radost ’Vrštana’ koji mare za starine (na žalost, takvih nije previše), nedavno objavio kapitalnu knjigu „Vršac - ulice i trgovi od XVIII do XXI veka „.
    Kako naslov knjige kazuje, predmet dela jesu nastajanja ulica i trgova, odnosno imenovanja i promene njihovih naziva kroz dugu istoriju Vršca. Naselje pod bregom dugo se razvijalo kao neorganizovana skupina objekata; u vreme turske vladavine postojalo je malo naselje ograđeno koljem i šancem sa vodom, na prostoru koji se i danas naziva Čukur mala. Posle oslobođenju od Turaka (1716) naseljenici su, po dolasku na ove prostore, gradili svoja naselja koja su zvana prema mestima odakle su novi stanovnici pošli - Dečanska mala, Pećka mala, Crvenjačka mala, Irig mala, Požarevačka mala. Nemci koji su u Vršac stigli 1717.g. svoje naselje su urbanizovali u ulice, obeležene brojevima (bilo je 5 ulica). Granica između Srpskog i Nemačkog naselja bila je jasno povučena; oba naselja su imala svoju upravu, kneza (srpskog) i kmeta (nemačkog). Sve do XVIII veka Vršac je bio malo naselje sa jedva 8000 duša, popisivanih po kućama u kojima su živele. Ipak, želja da se naselje razvija ujedinili su Srpski i Nemački deo u jedan Vršac (1795) koji je tražio i zajedničkim snagama otkupio svoj status slobodnog grada (1817). Nagli privredni razvoj grada doneo je i povećanje broja stanovnika - oko 1850.g. bilo ih je 20.000; zbog toga je gradski Magistrat započeo poslove urbanizacije što je, pored ostalog, značilo i davanje naziva postojećim ulicama i trgovima. Najpre su imena dobile ulice oko centra grada dok je periferija i dalje bila ’bezimena’. Sledeće veliko određivanje imena ulica bilo je već 1882. g. a jedan od zaduženih za ovaj posao bio je i Feliks Mileker, istoričar i osnivač gradskog muzeja. Mileker je postavio i prva načela za davanje imena - pre svega poštovanje gradske prošlosti, događaja iz nje, slavnih i zaslužnih Vrščana, pa tek onda davanje imena u znak poštovanja vladarima Austro-Ugarske, istorijskim događajima i političarima.
    Posle I svetskog rata i priključenja Vojvodine Kraljevini SHS, 1922.g. veći broj ulica dobio je imena srpskih junaka i važnih događaja iz srpske istorije ali je, u starom ’nemačkom kraju’, zadržano dosta naziva vezanih za nemačku istoriju. Naredna velika promena naziva ulica desila se 1941.g. nakon što je Vršac osvojila nemačka vojska. Okupatori su nekim ulicama vratili stare nemačke nazive a mnogim, posebno centralnim ulicama, dali imena nacističkih vojskovođa i političara. Zanimljivo je da Svetosavska i Sterijina ulica nisu izbrisane već su ’premeštene’  u ’srpski deo’ Vršca. Oslobođenje Vršca donelo je i nova imena ulica, u skladu sa novim društveno-političkim stanjem. Posle velikog broja promena, koji se desio 1946.g. s vremena na vreme su menjani pojedini nazivi ulica, uvek u skladu sa potrebama lokalne vlasti ili po direktivana viših političko-partijskih foruma i instanci. Mnogi od naziva ulica nespretno su i rutinski odabirani i više ruže svoje ulice nego što im koriste. Godine 1992.g. u Vršcu je formirana komisija za davanje naziva ulica, čiji rad, nije završen (ali komisija ne funkcioniše zbog brojnih političkih pritisaka, otpora i nerazumevanja). Trenutno u Vršcu postoji 187 ulica koje imaju svoja imena i nekoliko koje čekaju da budu ozvaničene imenom.
    Kroz viševekovnu istoriju bilo je ulica koje su, uprkos promenama, zadržale svoja imena dok su druge u svakoj promeni dobijale novo ime. Ulice koje izlaze na puteve prema drugim naseljima, ma kako se zvale, i dalje su poznate kao Temišvarska, Belocrkvanska, Pančevačka. Mnoge ulice nosile su imena ljudi čije su aktivnosti potpuno nepoznate njihovim stanovnicima; ovo posebno važi za političare iz predratne i posleratne Jugoslavije. Promeni naziva ulica protivili su se i njihovi stanovnici, često pokazujući svoje elementarno neobrazovanje i nepoznavanje istorije. Kako god bilo, imenovanje ulica pokazuje se kao kontinuirani proces kroz koji se reflektuju društvene i državne promene ali i nesposobnost lokalnih vlasti da uspostave principi će biti poštovani u dužem periodu i koji će biti iznad dnevno političkih i politikantskih razmirica ili nagodbi. Za sve nadležne po ovom pitanju, kao i za znatiželjnike, knjiga Dušana Belča, sa spiskovima imena ulica (i objašnjenjima, od njihovog istorijata do beleški o svakoj ličnosti), koristan je priručnik, podsetnik i vodič kroz Vršac za sva vremena.

0 komentara:

Постави коментар

top